Od refleksnog glasanja do prve riječi: Razvoj govora od rođenja do prve godine

Prva faza razvoja govora traje od rođenja do 8. tjedna (2. mjeseca) To je faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja. To su spontana glasanja koja odražavaju fiziološko i emocionalno stanje bebe....

Prva faza razvoja govora traje od rođenja do 8. tjedna (2. mjeseca)

To je faza fiziološkog krika i refleksnog glasanja. To su spontana glasanja koja odražavaju fiziološko i emocionalno stanje bebe. Beba uzdiše, kiše, kašlje, plače kada je gladna ili osjeća nelagodu. Kao što beba čini mnoštvo spontanih pokreta nogicama, ručicama i prstićima, tako također nesvjesno pokreće govorne organe - jezik, usnice, donju vilicu, glasnice. U kriku dominiraju zvukovi slični samoglasnicima uz blagu nazalnost glasa.

Procjena krika ima vrlo važno značenje. Krik zdravog novorođenčeta je glasan, bistar, čist, s kratkim uzdahom i produljenim izdahom. Simptom rizika je kada je dječji krik prodoran ili vrlo tih, kada se sastoji od kratkih naglih vriskova ili tihog jednoličnog stenjanja i kada dijete plače nekoliko dana za redom bez somatskog razloga (kad ga ništa ne boli i ne smeta).

Iako se u prvoj fazi još ne radi o pojavi pravih govornih glasova, ona je vrlo važna za cjelokupni govorni razvoj. U prvoj fazi počinje stvaranje prvih za govor važnih senzomotoričkih živčanih veza. Mozak bebe postupno uči kontrolirati izgovor glasova i slušanje. Taj proces čini temelj za ostvarivanje svjesnoga razvoja govora. On počinje u prvoj fazi i traje tijekom cijelog pripremnog perioda. Prvo dolazi do uspostavljanja kontrole nad intenzitetom glasa (putem kontrole rada abdominalnih mišića) pa kontrole visine glasa (rad glasnica) pa, konačno, kontrole različitih pokreta govornim organima u usnoj šupljini. Slušanje se razvija tako da beba postaje veoma osjetljiva na glasove ljudskog govora. Na početku 2. mjeseca pojavljuje se specifična reakcija na ljudski govor u obliku slušne koncentracije. Između 6. i 8. tjedna se, u kontaktu s odraslima, pojavljuje prvi osmijeh.

Druga faza razvoja govora traje od 8. do 20. tjedna (2. do 5. mjeseca)

Ta je faza praćena kvalitetnom promjenom krika, pojavom smijeha i gukanja. Proces uspostavljanja svjesne kontrole nad izgovorom i slušanjem se nastavlja tako da dijete počinje ovladavati prvim elementom ljudskog govora - intonacijom. Tako se od trećega mjeseca razvija intonacijska kvaliteta krika: krik se mijenja ovisno o stanju bebe. Krik nije nimalo jednoličan, već je veoma izražajan i bogat. Beba na razne načine daje majci glasovne signale da je gladna, mokra, da je nešto boli i smeta. Beba reagira na govor roditelja vlastitim glasovnim reakcijama. Na početku izgovara kratke glasove, oponašajući intonaciju odraslih. Kasnije se te reakcije produljuju, postaju ritmičnije, intonacijski složenije. U toj je fazi vrlo važno s bebom ostvarivati što bogatiju emocionalnu komunikaciju. Otprilike od 12. tjedna kod zdrave djece učestalost krika se smanjuje i pojavljuje se početno gukanje. Glasovi gukanja se pojavljuju kao reakcija na osmijeh i govornu i emotivnu interakciju roditelja s bebom, kad je škakljamo, grlimo, razgovaramo s njom. Važna uloga druge faze razvoja govora sastoji se u tome da se ostvaruje prijelaz od refleksnog spontanog glasanja prema komunikativnom glasanju. Tako zdrava beba aktivnije guče u prisutnosti odraslih osoba. U 4. mjesecu života sposobnost razlikovanja intonacije govora odraslih se usavršava. Pojavljuju se počeci imitacije i aktivno smijanje kao reakcija na emotivno komuniciranje s odraslima. Gukanje se sastoji uglavnom od samoglasnika, ali na kraju druge faze pojavljuju se reducirani suglasnici. Glasovi gukanja se javljaju tijekom izdaha i postaju početkom ovladavanja govornim disanjem. Ostvaruje se intenzivni razvoj intonacijskog elementa govora, glasovi gukanja se postupno približavaju standardnim govornim glasovima.
Simptomi rizika u drugoj fazi su odsutnost ili nedostatak intonacijske izražajnosti krika i gukanja, jednolično, monotono, tiho, usporeno gukanje, odsutnost smijeha, dominacija nazalnih glasova u kriku.

Treća faza traje od 16.-20. do 30. tjedna (4.-5. - 7,5. mjeseca)

U toj se fazi pojavljuju glasovne igre i brbljanje. U usnoj se šupljini sve više stvaraju suglasnici. Beba je već narasla, pa u usnoj šupljini ima više prostora za različita složenija kretanja jezikom. Postupno se pojavljuje početno slogovno glasanje (baaa, maaa, taaa) koje kasnije prelazi u slogovno brbljanje koje se sastoji u ponavljanju slogova uz kontrolu sluhom. Taj period je od ogromnog značenja u govornom razvoju, jer se ostvaruje spajanje odvojenih glasova u glasovne sekvence na temelju kojih se gradi govor.

Sljedeća faza traje od 20.-25. do 50. tjedna (5.-7,5. - 12,5. mjeseca)

>Prati se aktivnim slogovnim brbljanjem. Upravo sada, prema svojim akustičkim kvalitetama, glasovi dječjeg brbljanja počinju podsjećati na prave glasove materinskog jezika. Taj se proces ostvaruje putem kontroliranog ponavljanja istoga sloga (ba-ba, ma-ma, ta-ta, pa-pa). Brbljanje postaje društveno orijentirano - dijete aktivno brblja u igranju s odraslima, brbljanjem pokušava privući pozornost odrasle osobe, pruža ručice, igračke, pažljivo sluša ljudski govor. Kod zdrave djece slogovno brbljanje postaje samostalna komunikativna aktivnost. Istodobno se razvija i početno razumijevanje ljudskoga govora. Dijete veoma pažljivo prati na njega usmjerene aktivnosti roditelja i pokušava razumjeti njihovo značenje. Nakon 8.-9. mjeseca slogovno glasanje postaje mnogo bogatije. Dijete počinje spajati različite slogove i izgovara ih sa značenjem uz gestovnu imitaciju (npr. pa-pa kod odlaska). Razumijevanje govora se intenzivno razvija. Na kraju prve godine života, odnosno pripremnog perioda razvoja govora, dijete svjesno reagira na vlastito ime, na riječ "Ne!" i na jednostavan nalog ("Daj mi loptu!") te usmjeruje pogled prema imenovanim osobama i igračkama ("Gdje je tata?", "Gdje je auto?"). Aktivno se proširuje memorija, dijete živo reagira na promjene okoline, pojavu nepoznatih osoba (krije se iza majke i sa zanimanjem razgledava neznanca). Posebno je oštra reakcija na odvajanje od majke, što može utjecati na pojavu odstupanja u govornom razvoju. U tom je periodu veoma važno ostvarivati predmetnu komunikaciju s djetetom putem jarkih šarenih igračaka i predmeta. Zdravo dijete uvijek živo reagira na novi predmet, ali odnos prema različitim predmetima je različit. Nedostatak predmetne komunikacije s odraslima, rano odvajanje od roditelja, mogu ozbiljno kočiti razvoj govora.

Upravo se ta faza smatra vrlo osjetljivom fazom za razvoj govora. Dijete je od sada posebno osjetljivo na usvajanje svih elemenata materinskog jezika. Razvoj govora se odvija putem usavršavanja svjesne glasovne percepcije ljudskoga govora, a ne isključivo putem imitacije. Dijete postupno i svjesno gradi vlastiti slušno-govorno-motorički sustav.

Simptomi rizika pojave poremećaja govora

Tijekom zadnjih predverbalnih faza su odsutnost ili siromašnost slogovnog brbljanja, jednolično usporeno brbljanje koje nije povezano s komunikacijom (kao kod pospanog djeteta), nerazumijevanje i neslijeđenje jednostavnih govornih uputa kao što su: "Daj mi!", "Dođi!", "Pusti to!", "Pogledaj me!", odsutnost govornog oponašanja.

Autor: Ilona Posokhova, prof. logoped
poglavlje iz priručnika za roditelje
"Razvoj govora i prevencija govornih poremećaja u djece"
(Ostvarnje, 2000.) Copyright: Ostvarenje, Lekenik. Objavljeno uz dozvolu Izdavača

Pročitano: 80257 puta.

Pratite nas i preko ostalih kanala!
Novosti

Prijavite se besplatno na našu listu i budite u tijeku s novostima iz svijeta trudnoće i roditeljstva!

Izrada web stranica: Bumbar Web © 2021