Jajnik i hormoni jajnika

Jajnik ili ovarij, parni je unutrašnji spolni organ žene, koji se nalazi u maloj zdjelici, sa svake strane maternice. Između jajnika i maternice nalaze se jajovodi, koji povezuju ta dva organa. Jajnik je građen od vezivna tkiva u kojem se nalaze jajne stanice. U ženskog novorodenčeta ima 300.000 do 400.000 prvotnih (primordijalnih) jajnih stanica, od kojih oko 90 posto nestaje te ih u vrijeme puberteta ima oko 30.000.

Prvotna jajna stanica, tzv primordijalni folikul, pod utjecajem je hipofiznih hormona, FSH i LH. FSH hormon poriče rast skupine primarnih folikula, od njih 30.000 koji se nalaze u jajniku zrele žene. Od petog do sedmog dana ciklusa odabire se samo jedan primarni folikul, a ostali propadaju. Veličina primarnog folikula je oko 50-100 mikrometara (tisućih dijelova milimetra). Pod djelovanjem FSH jedan folikul raste, njegova se veličina postupno povećava, u vrijeme ovulacije dosiže najveći obujam, od oko 1,5 cm, kada je vidljiv i golim okom. Za potpuni rast i razvoj folikula, u vrijeme ovulacije, potrebno je i djelovanje LH hormona hipofize. Oko 14. dana pravilna ciklusa, uzajamnim djelovanjem FSH i LH hormona, folikul koji se sada naziva Graafov folikul prsne te se jajna stanica izlije u trbušnu šupljinu. U to vrijeme resice jajovoda prijanjaju jajniku, obuhvate jajnu stanicu. Ako je u vrijeme ovulacije, uoči ili neposredno nakon nje žena imala spolni snošaj, u jajovodu se susreću spermij i jajna stanica. Samo nekoliko spremija se nalazi u početnom dijelu jajovoda (ampula jajovoda) i u pravilu samo jedan spermij oplodi jajnu stanicu, jedan od više od 50 milijuna spermija u čitavom izbačenom sjemenu zdrava muškarca. U svakom ciklusu sazrijeva i postiže oplodnu sposobnost samo jedna jajna stanica, a oplodi je samo jedan od nekoliko spermija koji doputuju u ampulu jajovoda. Oplođena jajna stanica sljedećih šest dana putuje jajovodom te se šestog do sedmog dana ugnijezdi u sluznicu maternice.

Graafov folikul, dalje pod utjecajem FSH i LH hormona, pretvara se u tzv žuto tijelo, (korpus luteum). Ako ne nastane oplodnja, vijek trajanja žutog tijela je 14 dana, najjače je njegovo djelovanje oko sedam dana od ovulacije (21. dana redovita ciklusa). Već 9.- do 11.
dana svoga trajanja žuto tijelo počinje propadati,
njegova funkcija potpuno prestaje početkom menstruacije, dakle 14. dana od njegova nastanka, odnosno 28. dana redovita ciklusa, ono postaje tzv bjeličasto tijelo (korpus albikans). Ako nastupi oplodnja, žuto tijelo ne nestaje, već nastavlja svoju funkciju sljedeća tri do četiri mjeseca trudnoće, sve do trenutka kada tu funkciju u potpunosti preuzima posteljica. Funkcija žutog tijela posebice je važna prvih šest do osam tjedana trudnoće. Nedovoljna funkcija žutog tijela može biti uzrokom spontanih pobačaja.

Tijekom reproduktivna života žene, koje traje 30 do 40 godina, od 300.000 do 400.000 primordijalnih folikula u ženskog novorodenčeta, odnosno oko 30.000 folikula u vrijeme puberteta, godišnje sazrije oko 1213 folikula, u djelom životu njih 300-400, a svi ostali propadaju.

Hormoni jajnika:

Folikul u rastu i žuto tijelo proizvode svoje hormone: gestagene, androgene i estrogene. Sve tri skupine hormona imaju sličnu strukturu, razlikuju se po smještaju ugljikovih atoma. Ti hormoni nastaju naime iz kolesterola, uobičajenog sastavka hrane; odnosno masnih tvari. Kolesterol iz hrane nakon resorpcije iz crijeva, kola krvlju, taloži se u masnim tkivima, a sastojak je i svih stanica. Folikul i žuto tijelo jajnika iz kolesterola stvaraju zajedničkog hormonskog prethodnika "pregnenolon". Iz njega nastaje progesteron i androgeni hormoni androstendion i testosteron. Pretvorbom androgena stvaraju se "pravi" ženski hormoni; estrogeni (estron i esiradiol). Androstendion i testosteron su karakteristični muški spolni hormoni, potrebni su za rast brade i muški oblik dlakavosti. U nekim slučajevirna, kada se ženi umjetno daju androgeni, ili kada jajnici žene sami stvaraju umjesto estrogena androstendion i testosteron, nastaje tzv. "virilizacija" žene, u žene se javljaju muške spolne oznake (dlakavost, glas, promjena oblika vanjskih spolnih organa). Androgeni hormoni su prethodnici estrogena, oni se u žena mogu iz krvi i mokraće otkriti u maloj koncentraciji. Daleko su važniji estrogeni i gestageni, a njihova koncentracija u krvi i izlučivanje mokraćom mijenja se tijekom menstrualnog ciklusa.

Estrogeni

se stvaraju tijekom cijelog ciklusa, iz folikula jajnika i žutog tijela. Najjače im je lučenje u vrijeme ovulacije i nekoliko dana nakon nje. Estrogeni su "pravi" ženski hormoni. Oni djeluju na razvoj spolnih organa, na cijeli organizam, na metabolizam i na psihu žene. U pubertetu pod djelovanjem estrogena rastu maternica (broj i veličina njenih mišićnih stanical i rodnica, stidnica dobije svoj konačni oblik, oblikuju se klitoris, velike i male stidne usne. Među djelovanje na spolne organe spada i poticaj na rast kanalića žlijezdi dojke. Djelovanje na cijeli organizam se očituje u "ženskom" obliku tijela, u odnosu na muškarce: ramena su u žena, neovisno o visini, uža i zaobljena, kukovi širi, mast se karakteristično odlaže u stijenci trbuha i na stidnom brežuljku, ramenom obruču i nadlakticama, na stražnjici i natkoljenicama.. Dojke se povećavaju, a bradavica dojki se ispupčuje, razvija se karakteristični oblik kostiju zdjelice, prikladan za rađanje djeteta. Na stidnom brežuljku te pod pazuhom pojavljuju se dlačice.

U žene u reproduktivnoj dobi, u prvoj fazi ciklusa, mišićje tijela maternice je osjetljivije na podražaj, buja sluznica maternice, pojavljuje se sluz u žlijezdama vrata maternice, povećava se slojevitost stijenke rodnice i broj odljuštenih stanica u rodnici. Metabolički učinak estrogena je zdravstveno neobično važan. U kostima estrogeni potiču stvaranje osnovne tvari te ulaganje vapna (kalcija) i fosfora. U žena s ranom, umjetnom menopauzom (odstranjenje jajnika) i u žena s kasnom postmenopauzom, u pravilu se razvija osteoporoza (razrjeđenje kostiju) sa sklonošću prijelomima. Na toj spoznaji se temelji suvremeno nadomjesno hormonsko liječenje. Od općeg, metaboličkog djelovanja valja naglasiti da estrogeni zadržavaju u organizmu sol i vodu te sudjeluju u metabolizmu masti odnosno lipida: snizuju u krvi kolesterol, mijenjaju međusobni omjer lipoproteina te tako djeluju zaštitno na razvoj ateroskleroze i krvožilnih komplikacija.

Progesteron

Progesteron se, u primarnom folikulu, u maloj količini stvara u prvoj polovici ciklusa. Već uoči ovulacije, u razvijenom Gaafovom folikulu, 11 do 12 dana ciklusa, pojačava se njegovo lučenje, a oko 21. dana ciklusa, dosiže 10-20 puta više vrijednosti od onih u prvoj polovici ciklusa. Progesteron djeluje na spolne organe i na čitav organizam. Naročito je izraženo djelovanje na maternicu. Progesteron se suprostavlja razdražujućem učinku estrogena na trup maternice: snizuje spremnost maternice na stezanja (kontrakcije), a podjednako djeluje i na druge trbušne organe građene od glatkog mišićja: crijevo, mokraćni mjehur, mokraćovodi. Progesteron mijenja karakteristike sluzi žlijezda vrata maternice, ona postaje gusta, nerastezljiva, kroz nju spermiji ne prolaze lako. Progesteron zaustavlja daljnje umnažanje epitela rodnice. Na dojke djeluje umnažanje žlijezdanog epitela. Opći metabolički učinak se očituje izlučivanjem zadržane soli i vode. Razina progesterona i njegovo djelovanje je najizrazitije u trudnoći: "smiruje maternicu", usporava pokrete crijeva, pa je odavna nazvan "čuvarem trudnoće".

Tijekom ciklusa jajnici proizvode estrogene hormone i progesteron. U prvoj polovici ciklusa, prvih 14 dana, dominira djelovanje estrogena, sve izrazitije što je ovulacija bliža, kad je maksimum estrogene sekrecije. U drugoj fazi ciklusa dominira lučenje progesterona. Ti hormoni imaju, kao što je rečeno, djelovanje na spolne organe, ali i na cijeli organizam, među ostalim i na psihu žene. Približavanjem kraja ciklusa, pred menstruaciju se može pojaviti tzv. predmenstrualna napetost : nakupljanje tekućine, blagi otok skočnih zglobova, napetost dojki, nadutost u trbuhu, pojačava se apetit, a i tjelesna težina se može povećati. Zbog djelovanja progesterona na toplinsko središte u mozgu, povisuje se temperatura za pola do jednog stupnja Celzija, što se koristi za otkrivanje ovulacije, mjerenjem tzv. jutarnje temperature. U nekih žena je spolni nagon naročito izražen u vrijeme ovulacije, što je zaostatak rasplodnog nagona (estrusa) koji postoji u životinja. Neke žene se u prvoj polovici ciklusa osjećaju svježima, sposobnima za rad i stvaranje, a u drugoj polovici se povlače u sebe, ili su s pojačanom, ali neciljanom aktivnošću, postaju razdražljive, zajedljive, ili i s izljevima gnjeva. Teži oblici su rijetki, mogu se javiti u psiholabilnih žena. Pojavom menstruacije sve smetnje prestaju, počinje ponovno nova faza svježine i radosti.

Autor: Trudnoca.Net

Pročitano: 130680 puta.